• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Ante Lešaja

Ante Lešaja rođen je 1931. godine na otoku Korčuli. Drugi svjetski rat proveo je na Korčuli te je svjedočio talijanskoj i njemačkoj okupaciji. 1944. godine primljen je u SKOJ. Nakon Drugog svjetskog rata 1946. zahvaljujući ponudi čehoslovačke vlade da omogući školovanje jednom broju mladih ljudi za kvalificirane radnike ili zanatlije iz Jugoslavije, odlazi na školovanje u Prag. Nakon Rezolucije Informbiroa 1948. vraća se u zemlju i zapošljava u brodogradilištu u Korčuli. Nastavlja visoko školovanje u području ekonomskih znanosti te postaje ekonomski stručnjak zaposlen na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a potom i na sveučilištima u Zagrebu i Mostaru. Nakon umirovljenja vraća se u Korčulu i angažira oko stvaranja Narodne knjižnice općine Korčula. Tijekom rata 90-ih ustanovljava da je na području Hrvatske počinjen kulturocid te se zbog toga i manifestnog nacionalizma koji se pojavljuje u Hrvatskoj suprotstavlja vladajućim strukturama. Autor je knjige ''Knjigocid - uništavanje knjiga u Hrvatskoj devedesetih''.

Napredna pretraga
Poglavlja
Školovanje Odrastanje na Korčuli Pokret otpora za vrijeme talijanske okupacije Odnos prema vjeri "Sto dana slobode" Pod njemačkom vlašću Kultura sjećanja Okrutnosti okupatora Oslobođenje Korčule Prve godine nakon Drugog svjetskog rata SKOJ Rezolucija Informbiroa Sveučilište radnicima Povratak u Jugoslaviju Industrijalizacija Korčula nakon Drugog svjetskog rata JNA Odlazak na fakultet u Zagreb Ekonomski institut MASPOK Samoupravni socijalizam Bratstvo i jedinstvo u Jugoslaviji Raspad Jugoslavije Sličnosti Miloševića i Mussolinija Porast nacionalizma Rat u devedesetima Kulturocid Ekonomski interesi kao uzroci rata Posljedice rata Optimizam
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms