• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Enver Babić

Enver Babić rođen je 1957. u Foči, BiH. Zbog skromnih obiteljskih prilika odlazi na školovanje na Vojnu akademiju u Zemunik kod Zadra. Nakon napuštanja Vojne akademije odlazi u Sloveniju, a 1984. se seli u Dubrovnik. Početak rata 90-ih dočekao je u Mokošici, prigradskom naselju Dubrovnika, gdje je živio s obitelji. Već na početku se uključuje u obranu i ostaje u Mokošici do njezina pada, 23. studenog 1991. Obitelj mu odlazi u prognaništvo, a on nastavlja djelovati u okviru Službe za motrenje, izviđanje, obavješćivanje (MIO) kao šifrant. Na tom mjestu ostaje do hrvatsko-bošnjačkog sukoba koji počinje u listopadu 1992, nakon kojeg je premješten na niže dužnosti. Unatoč toga što mu je stan u Mokošici uništen tijekom granatiranja i devastiran, ostao je u Dubrovniku do kraja rata. Demobiliziran je 31. 12. 1995. Danas živi s obitelji u Mokošici.

Napredna pretraga
Poglavlja
Vojna akademija Dolazak u Dubrovnik Razlike među republikama u Jugoslaviji Socijalna pravda Međunacionalni odnosi 80-ih Nasljeđe Drugog svjetskog rata Pripreme za rat Početak rata Rat u Bosni Naoružavanje Pad Mokošice Bijeg iz Mokošice Služba za motrenje, izviđanje, obavješćivanje Granatiranje Dubrovnika Političke igre Ubojstvo Miljenka Bratoša Paralelna linija zapovijedanja Pritisci Bošnjačko-Hrvatski sukob Demobilizacija Obitelj u ratu Povratak u Mokošicu
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms