• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Eva Akerman

Eva Akerman rođena je 13. rujna 1922. u Varaždinu, u židovskoj obitelji Krajanski. U vrijeme kada počinje Drugi svjetski rat u Hrvatskoj, Eva je studirala farmaciju. Na dan kad je njemačka vojska napala Jugoslaviju, 06. travnja 1941., njezin otac Artur Krajanski počinio je samoubojstvo. U ljeto 1941. ustaše su Evu i članove njezine uže obitelji uhitili u Varaždinu i odveli u Zagreb, u Francuski paviljon tadašnjeg Zagrebačkog velesajma (danas Studentskog centra) koji je ustaškom režimu služio kao sabirni logor. Nakon nekoliko dana stočnim vagonima prebačeni su u ustašku kaznionicu u Gospiću. Nakon dolaska Talijana u Gospić, zahvaljujući pomoći doktora Fulgosija, Eva uspijeva pobjeći u Dalmaciju, gdje se i udala. Međutim, Talijani supruga i nju hapse i u lipnju 1943. zatvaraju u fašistički logor Kampor na otoku Rabu. Nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943. logor Kampor je oslobođen, a Eva Akerman pristupila je partizanima, radeći kao bolničarka i ljekarnica. Muške članove obitelji koji su ostali u Gospiću ustaše su odveli u Jasenovac i tamo ubili, a majka i baka su odvedene u Auschwitz. To je zadnje što je Eva Akerman o njima saznala. Osim nje, nijedan član obitelji koji je živio u Hrvatskoj nije preživio Drugi svjetski rat. Nakon završetka rata, Eva je završila studij farmacije u Zagrebu. Sa suprugom je živjela u Zadru gdje je i dočekala rat 90-ih. Do svoje smrti, 03. lipnja 2021., živjela je u staračkom domu u Zagrebu, baveći se slikarstvom i glazbom.

Napredna pretraga
Titlovi
Ja sam Eva Akerman, rođena 1922. godine, u Varaždinu. Beethovenove neke varijacije, neki su pjevali, i tako. Eva Kreanski sam se zvala, rodom iz Splita, student, da je to nezamislivo, štakora i miševa, sa brodovima iz Senja na Rab i evakuirali nas. To je bilo 3 - 4 ovakvih slučajeva. ljudi se mijenjaju i adaptiraju na kraju krajeva.
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms