• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Gojko Matić

Gojko Matić rođen je 18. 05. 1929. godine u Divoselu, naselju koje se danas nalazi u sastavu grada Gospića. Početkom Drugog svjetskog rata, nakon uspostavljanja ustaške vlasti, napušta gospićku gimnaziju koju je pohađao i kreće s ostalim narodom u zbjeg. Kao dvanaestogodišnjak je svjedočio ustaškom pokolju koji se dogodio 05. 08. 1941. godine u Kruškovačama, kada se izbjegli narod našao u ustaškom obruču. Sam Gojko Matić uspio je pobjeći prema Velebitu gdje se nastavio skrivati dvadeset dana. Nakon toga vraća se u Divoselo i priključuje partizanskom pokretu. Dana 07. 11. 19'42. godine, kada je u Divoselu formirana pionirska četa koja je imala dužnost držati straže oko Divosela, promatrati pokrete fašističkih snaga, obavještavati narod da se sklanja, ali i sudjelovati u ofenzivama, Gojko Matić postao je komandir čete. Godine 19.44 kao delegat USAOJ-a bio je prisutan kada je izvršen desant na Drvar. Tom prilikom je drugi put ranjen. Njegovo rodno Divoselo ponovno je stradalo u akciji Medački džep 1993. te je otada potpuno napušteno. Danas Gojko Matić živi u Lepoglavi i u mirovini je.

Napredna pretraga
Poglavlja
Povijest Divosela Obitelj Školovanje Međunacionalni odnosi prije Drugog svjetskog rata Drugi svjetski rat u Divoselu Zbjeg Ustaški teror Pionirska partizanska četa Život u partizanima Lika u 1990-ima Solidarnost u ratu Kraj rata Rušenje antifašističkih spomenika Komemoracije Obnova Divosela nakon Drugog svjetskog rata Život u Jugoslaviji Desant na Drvar Tito Ravnopravnost naroda u Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Bleiburg Nakon Titove smrti Bivši Titovi generali Nagovještaji rata Razmišljanja o ratu Pripadanje nacionalnoj manjini Operacija Medački džep
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms