• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Josip Bašić

Josip Bašić rođen je 1926. na otoku Molatu. Još kao maloljetnik priključuje se pokretu otpora koji je postojao na dalmatinskim otocima te ga Talijani, pod čijom se okupacijom Dalmacija u to vrijeme nalazila, zatvaraju u logor koji je na otoku bio organiziran. Nakon logora Molat, Talijani ga s drugim kažnjenicima šalju u radni logor u Italiju, otkuda on s grupom drugih zatočenika, nakon kapitulacije Italije, bježi pred Nijemcima. Priključuje se pokretu otpora. Kao partizan sudjelovao je u oslobađanjima velikog dijela Hrvatske, posebno Dalmacije. Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja vojničku karijeru te radi kao predavač na vojnoj akademiji i dostiže čin potpukovnika. Godine 1970. odlazi u mirovinu i vraća se na rodni otok, Molat. Na početku rata 90-ih pomaže u organiziranju obrane i normalnog života na otoku, a dvojica njegovih sinova bili su pripadnici HV-a.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Život u Kraljevini Jugoslaviji SKOJ na Molatu Dolazak Talijana '41. Sabotiranje srdela Odlazak brata u partizane Osnivanje Guvernatorata za Dalmaciju Talijanska fašistička represija Osnivanje logora Molat Zatočeništvo u logoru Ljudski gubitci Prebacivanje u logor na Sardiniju Bijeg iz logora Renicci Oslobodilačke akcije Kraj Drugog svjetskog rata Vojna karijera Zločini u poraću Uloga Josipa Broza Tita Rat u devedesetima Operacija Oluja Današnja politička situacija Život na Molatu danas Današnji odnos prema nasljeđu Drugog svjetskog rata Nade
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms