• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Lidija Harak

Lidija Harak rođena je 1968. godine u Baču, općini koja se nalazi u Vojvodini, u Srbiji. Rijeka Dunav dijeli Bač s hrvatskom stranom, na kojoj se nalazi Vukovar. Prije rata 90-ih mještani općine Bač bili su u velikoj mjeri upućeni na Vukovar te su tamo odlazili u trgovinu. Početak rata 90-ih Lidija Harak dočekala je s obitelji u Baču te je svjedočila grupiranju vojnih trupa na tom području i napadima na Vukovar koji su se odvijali s bačke strane Dunava. Kako su ona i njezina obitelj hrvatskog porijekla, bilo im je teško nositi se s pritiskom i prijetnjama koje su kao Hrvati doživljavali. U listopadu 1996. kada je sigurnost postala još upitnija, odlučili su preseliti se u Hrvatsku. Kako su već imali rođake koji su se preselili u Pakrac, na područje zapadne Slavonije, odlučili su i sami tamo otići. Nakon prvotnih problema s dobivanjem hrvatskih dokumenata, trajno su se nastanili u Pakracu. Danas živi u Pakracu s obitelji, nezaposlena je. Povremeno surađuje s udrugama civilnog društva.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Odrastanje u multinacionalnoj sredini Formiranje identiteta Zadnji popis stanovništva u SFRJ Međunacionalni odnosi na početku rata Ekonomska i politička nestabilnost S druge strane Dunava Ratna propaganda Ljudski gubitci Vukovar Živjeti u Vojvodini 1990-ih Odluka o odlasku u Hrvatsku Zaboravljene žrtve Dolazak u Hrvatsku Topovsko meso Život u Pakracu Povratak Srba u Pakrac Nemoć Nada
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms