• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Meri Kirlić

Meri Kirlić rođena je 1940. godine u Čilipima. Otac joj je bio antikomunistički nastrojen i ubijen je 1944. od strane partizanske vojske, u vrijeme oslobođenja Konavala. Nakon toga Meri Kirlić je s majkom, djedom i bakom internirana u Blato na otoku Korčuli, gdje su proveli šest mjeseci. Nakon toga su se vratili u Čilipe. Vlasništvo polovice kuće im je oduzeto. Nakon školovanja, Meri u potrazi za poslom 1959. odlazi u Sarajevo, gdje osniva i obitelj. Iz Sarajeva se vraća s kćerkom 1990. pred rat, a sin ostaje živjeti u Sarajevu. S početkom rata na dubrovačkom području zajedno s trudnom kćeri bježi k sinu u Sarajevo, odakle nakon izbijanja rata odlaze u izbjeglištvo u Bašku Vodu. Nakon oslobađanja Konavala vraćaju se na dubrovačko područje, prvo Dubrovnik, a potom u Cavtat. Kuća u Čilipima im je spaljena. Sin, koji je sa svojom obitelji ostao u ratnom Sarajevu, odlazi u Kanadu, gdje živi i danas. U vrijeme obnove Konavala počela se baviti izradom konavoskog veza te je uskoro uz pomoć udruge Deša osnivana ženska proizvodna zadruga Diklice. Danas je u mirovini i živi u Čilipima.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Nasljeđe Drugog svjetskog rata Život u Jugoslaviji Međunacionalni odnosi u Jugoslaviji Rat i izbjeglištvo Rat u Dubrovniku Bijeg u Sarajevo Rat u Sarajevu Bijeg iz Sarajeva Izbjeglištvo u Baškoj Vodi Nakon oslobođenja Konavala Palež i pljačka Odlazak sina u Kanadu Obnova Čilipa Odnos prema Crnoj Gori danas Odlasci u Sarajevo nakon rata Opsada Dubrovnika Duh zajedništva
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms