• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Mijo Šajtoš

Mijo Šajtoš rođen je 1962. godine u Starim Jankovcima. Odrastao je u rusinskoj obitelji koja se prije više stoljeća doselila na područje istočne Slavonije. Otac mu je kao vrlo mlad bio mobiliziran u domobransku vojsku te je na kraju Drugog svjetskog rata bio dio kolone koja je vođena na Bleiburg. Uspio je ostati živ te je odmah nakon oslobođenja poslan u vojsku tadašnje FNRJ. Kući se vratio tek 1948. Mijo Šajtoš je po struci agronom i u vrijeme Jugoslavije imao je uspješnu karijeru. Rat 90-ih dočekao u Starim Jankovcima, za koje je posebno vezan. Kako su ceste u to vrijeme bile blokirane barikadama u jednoj od situacija kada nije mogao proći ostao je u Osijeku. Kako se situacija nije smirivala, tamo je iznajmio stan. Roditelji su ostali u Starim Jankovcima. Otac je smatrao da su stari te da nikome ništa nisu učinili i da za njih neće biti opasnosti. Nakon uspostave krajinske vlasti, manji dio pripadnika ostalih etničkih skupina, Rusina, Hrvata, Mađara je ostao na tom području. Prilikom jedne situacije kada su stražari krajinske vojske u pijanom stanju maltretirali mještane, došlo je do eksplozije protupješadijske mine te su neki od prisutnih ranjeni, a neki su poginuli. Otac Mije Šajtoša tom je prilikom poginuo. Majka je nedugo zatim i sama otišla s tog područja. Mijo Šajtoš vratio se na kućno ognjište u studenom mjesecu 1997. Otad živi u Starim Jankovcima.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Četverored Mobilizacija u vojsku FNRJ Kolonizirano stanovništvo Pojave barikada Smrt oca Izvlačenje majke iz SAO Krajine Povratak kući Obnova Utjecaj rata na osobnost Nacionalne manjine danas Procesuiranje ratnih zločina Memorijalizacija Perspektiva Proces suočavanja s prošlošću Neraščišćena minska polja
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms