• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Miljkan Gvoić

Miljkan Gvoić rođen je 1929. godine u Dugom Selu Lasinjskom, u kojem je živjelo pretežno pravoslavno stanovništvo. Otac mu je Drugi svjetski rat proveo u zarobljeništvu u Njemačkoj, a majka, baka, brat i dvije sestre su ubijeni od strane ustaša te su zakopani u zajedničku grobnicu. Miljkan i njegov brat uspjeli su izbjeći pokolj i krenuli u zbjeg. Između ostalog, Miljkan Gvoić neko vrijeme je proveo i na Petrovoj Gori te kao dijete u partizanima. Tijekom Drugog svjetskog rata od kućnog ognjišta ostalo je zgarište i ruševine. Rat 90-ih dočekao je u Dugom Selu Lasinjskom koje je pripalo SAO Krajini. Nakon VRA Oluja s ostalim stanovništvom krenuo je u izbjegličkoj koloni put Srbije. Godine 1997. se sa ženom vratio u Hrvatsku i otad živi u Dugom Selu Lasinjskom kao umirovljenik.

Napredna pretraga
Poglavlja
Obiteljsko nasljeđe Drugi svjetski rat Stradanja u obitelji Ustaška zvjerstva na Kordunu Zbjeg Među ustašama Povratak na ruševine kućnog ognjišta U partizanima Život u Jugoslaviji Ponovni susret s ocem Agrarna reforma Raspad Jugoslavije SAO Krajina Život u Krajini Izbjeglička kolona Preusmjeravanje izbjeglica na Kosovo Odluka o povratku u Hrvatsku Život danas
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms