• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Nikola Miljević

Nikola Miljević rođen je 1951. godine u selu Šibine, kod Gline. Obitelj mu je stradala za vrijeme Drugog svjetskog rata. Djed po majci je ubijen u masakru u Prekopi u svibnju 1941, a djed po ocu je ubijen u Jadovnom. Otac je bio u partizanima, a 1943. je zarobljen i poslan u logor u Njemačku. Ekonomski fakultet završio je Zagrebu. Veći dio radnog vijeka u Jugoslaviji proveo je na rukovodećim položajima. Bio je član SKJ. U Sisku je živio do srpnja 1991. kada s obitelji odlazi u Moravice, u Gorski Kotar. U rujnu iste godine anonimnim putem dobiva dojavu da mu je brat ubijen kod Topuskog. Nakon toga počinje njegova potraga za bratovim ostacima, koja je trajala 70 dana. Tijekom potrage vidio je brojna zgarišta i ljude ubijene u ratu na području Banije i Korduna. Posmrtne ostatke brata našao je 08. 11. 1991. Kako su već tada veze s ostatkom Hrvatske bile pokidane, bio je prisiljen ostati na području Krajine. Nakon vojno redarstvene akcije Oluja, odlazi sa zbjegom u Srbiju. Od obitelji, koja je ostala u Moravicama, bio je razdvojen do 1997, kada se vratio u Hrvatsku i dobio hrvatsko državljanstvo. Danas živi u Glini i aktivan je u Vijeću srpske nacionalne manjine grada Gline.

Napredna pretraga
Poglavlja
Pokolj u Prekopi u Drugom svjetskom ratu Obiteljsko nasljeđe Studentski život u Zagrebu Stav prema samoupravnom socijalizmu Titova smrt Jugoslavija 80-ih Miloševićev uspon na vlast Političke promjene Pripreme za rat Pogibija brata Odvojenost od obitelji Život u Krajini
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms