• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Petar Grdić Maćan

Petar Grdić Maćan rođen je 1970. godine u mjestu Saborsko, u Lici. Djed po majci ubijen je kao ustaša u Drugom svjetskom ratu. Odrastao je u obitelji u kojoj je bilo devetoro djece. U razdoblju socijalističke Jugoslavije obitelj je živjela od zemljoradnje i šumarstva. Otac je boravio na privremenom radu u Njemačkoj. Odgajan je u katoličkom duhu. Od 1990. godine počinje raditi u MUP-u kao policajac. Od prvog napada na Saborsko 05. 08. 1991. do pada Saborskog 12. 11. 1991. sudjelovao u obrani mjesta. Nakon pada Saborskog radio je u Ogulinu kao policajac do 2001. godine kada dobiva otkaz u policiji. U Saborsko se vratio 1998. Godinama se liječi od PTSP-a. Danas sa ženom i dvoje djece živi u Saborskom, u mirovini je, priznata mu je 30-postotna invalidnost.

Napredna pretraga
Poglavlja
Nasljeđe Drugog svjetskog rata Socijalizam s ljudskim licem Položaj vjernika u Jugoslaviji Bratstvo i jedinstvo u Jugoslaviji Drugo poluvrijeme Drugog svjetskog rata Euforija zbog osamostaljenja Pobuna Srba Višestranački izbori Nacionalni simboli Barikade Organiziranje policijske ispostave Saborsko Strah od "ustaša" Početak rata u Saborskom Opsada Saborskog Pad Saborskog Ambivalencija Nakon odlaska iz Saborskog Povratak u Saborsko Izgubljene godine života Ljudski gubitci Miješani brakovi Odbačenost Ratne traume Solidarnost u ratu Nakon operacije Oluja Saborsko nekad i sad Suživot sa Srbima danas Odgovornost međunarodne zajednice Život danas
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms