• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Slavko Komar

Slavko Komar rođen je 1918. godine u Gospiću. Školovao se u Zagrebu gdje je završio Pravni fakultet. Postaje član SKOJ-a 1937. godine. Sudjelovao je u brojnim političkim akcijama koje su tijekom rata organizirane u Zagrebu. Zbog svojih aktivnosti i suradnje sa KP vrlo brzo je morao prijeći u u Ilegalu. 04. kolovoza 1941. je bio vođa jedne od većih akcije zagrebačkih skojevaca, poznatoj pod imenom "Botanički vrt" u kojoj je napadnut odred ustaša u Runjaninovoj ulici. Zbog činjenice da ga je tadašnja ustaška vlast u Zagrebu neprestano pratila, odlazi u partizane i stupa u partizanski odred "Matija Gubec". 1944. je izabran za člana Predsjedništva ZAVNOH-a. Tijekom i poslije rata imao je niz značajnih funkcija. Aktivno je sudjelovao u provedbi agrarne i ruralne reforme u Jugoslaviji nakon rata te u kolektivizaciji poljoprivrede. Taj dio svojih aktivnosti smatra najvećim doprinosom izgradnji socijalizma Ordenom narodnog heroja odlikovan je 1952. godine. Umro u Zagrebu 2012. godine. Preminuo je 28. srpnja 2012. u 94. godini života u Zagrebu. Sahranjen je i grobnici narodnih heroja na Mirogoju.

Napredna pretraga
Poglavlja
Gubitak vjere SKOJ Ulazak Nijemaca u Zagreb U ilegali Akcija "Botanički vrt" Život u partizanima U vojnoj misiji u Londonu Nakon rata Oslobođenje Beograda Rezolucija Informbiroa Osobni gubici u Drugom svjetskom ratu Raspad Jugoslavije Socijalizam u Jugoslaviji
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms