• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Tihomir Miljković

Tihomir Miljković rođen je 1941. godine u Novim Jankovcima. Otac mu je u Drugom svjetskom ratu bio mobiliziran te je ubijen kao domobranski vojnik. Obitelj je zbog toga patila u režimu u Jugoslaviji, a Tihomir Miljković doživljavan je od struktura vlasti kao fašističko dijete. Unatoč toga baka i djed odgojili su ga u sretnom djetinjstvu. Bio je vrlo vezan uz baku, koja je imala vrlo napredne ideje i bila je politički aktivna još u razdoblju prve Jugoslavije. Unatoč siromaštva, uspio se odškolovati te je završio agronomiju i radio čitav život kao uspješni stručnjak. Rat 90-ih dočekao je s obitelji u Jankovcima, za koje je bio izrazito vezan.
U rujnu 1991. nakon što su Jankovci potpali pod SAO Krajinu, s obitelji odlazi u prognaništvo u Vinkovce, gdje boravi do početka mirne reintegracije 1997. Baka, koja je ostala u Jankovcima, ubijena je svojoj kući, koja je zapaljena. Danas živi u Jankovcima i u mirovini je.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Stradanja u Drugom svjetskom ratu Baka Obiteljske prilike Materijalni uvjeti Vjerski identitet Međunacionalni odnosi u Jankovcima Kolonizirano stanovništvo Školovanje Otpor prema politici Titova smrt Putovanja izvan Jugoslavije Kriza u Jugoslaviji Pojava Miloševića Pojava višestranačja Pojave barikada Međuljudski odnosi na početku rata JNA Protjerivanje iz Jankovaca Ubojstvo bake U prognaništvu u Vinkovcima Mirna reintegracija Prvi dolazak na kućno zgarište Kraj rata Život u Jankovcima danas Današnja hrvatska politika Razumijevanje uzroka rata
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms