• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Vladimir Bobinac

Vladimir Bobinac rođen je 1923. godine u Zagrebu. Početkom Drugog svjetskog rata opredjeljuje se za antifašizam i uključuje u SKOJ. U prosincu 1941. uhapšen je od strane ustaške nadzorne službe, tadašnje policije i zatvoren. U zatvoru je ostao do svibnja 1942. Nakon završetka Drugog svjetskog rata nastavlja školovanje te 1947. upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu. Kako je na fakultetu bio predsjednik NSO-a, Narodne studentske omladine, nakon Rezolucije Informbiroa, od njega se očekivalo da aktivno sudjeluje u bojkotiranju i prokazivanju svojih kolega, na što on nije pristao. Posljedica toga je bila da je 1949. isključen s fakulteta te je nakon toga protiv njega podignuta optužnica za rušenje države. Godine 1951. je odveden na Goli Otok na kojem je ostao zatočen do 1953. Svjedok je i žrtva terora koji je vladao na Golom Otoku. Nakon puštanja s Golog Otoka uspio je završiti fakultet, no i kod zapošljavanja je zbog svoje povijesti osuđenika s Golog otoka imao problema. Ipak, nakon promjene političkih prilika i normaliziranja odnosa između Jugoslavije i SSSR-a zaposlio se kao profesor povijesti na otoku Krku. Povremeno je vodio turističke ture po Golom Otoku i imao mnogo ideja na koji način bi se očuvalo sjećanje na sve što se kroz povijest na tom otoku događalo. Preminuo je 04. svibnja 2014. u 91. godini u Krku.

Napredna pretraga
Poglavlja
Porijeklo Omladina pred Drugi svjetski rat Uključivanje u SKOJ Hapšenje Zadnji dan Drugog svjetskog rata u Zagrebu Nakon Rezolucije Informbiroa Optužnica za rušenje države Put na Goli otok Dolazak na Goli otok Teška mentalna zlostavljanja Teška fizička zlostavljanja I ostale metode slamanja ljudi... Kaste na Golom otoku Ženski logor "Kulturni program" Puštanje s Golog otoka Pod paskom UDBE Nastavak studija Problemi sa zaposlenjem Kultura sjećanja
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms