• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Željko Somborac

Željko Somborac rođen je 1955. u Lovasu, u Srijemu. Početkom rata 90-ih firme u kojima su radili on i supruga otišle su pod stečaj te su se oboje našli na burzi kao nezaposleni. Napad na Lovas, 10. listopada 1991. dočekao je s obitelji u Lovasu. Tijekom napada na Lovas 22 civila ubijena su u svojim kućama i dvorištima, a do 18. listopada ubijene su još 23 osobe u improviziranim zatvorima.
Željko Samoborac bio je jedan od Hrvata koji su ostali u Lovasu, pod radnom obavezom, trpeći maltretiranja i zlostavljanja, te jedan od civila hrvatske nacionalnosti koji su 18. listopada bili prisiljeni da kao živi štit hodaju kroz minsko polje, pri čemu je poginulo 22 ljudi. Čitavo vrijeme SAO Krajine proveo je u Lovasu i svjedočio svemu što se tamo događalo. Bio je jedan od svjedoka na Višem sudu u Beogradu prilikom suđenja za zločine počinjenje u Lovasu.

Napredna pretraga
Poglavlja
Obiteljsko nasljeđe Jugoslavija 80-ih Političke promjene Početak rata Napad na Lovas Radna obaveza Zlostavljanje i mučenje Minsko polje Bijele trake Život u Lovasu za vrijeme Krajine Operacija Bljesak Operacija Oluja Povratak Hrvata u Lovas Međuljudski odnosi Istina o ratu Svjedočenje na sudu Ne dobivanje statusa branitelja Komemoracije Nade i perspektive
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms