• Hrvatski  / 
  • English
  • naslovnica
  • o nama
    • Documenta
    • O projektu
    • Metodologija
    • Za istraživače
    • Projektni partneri
    • Imprint
    • Linkovi
    • Kontakt

    Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je organizacija civilnoga društva usmjerena na sustavno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kroz dokumentiranje ljudskih gubitaka i osobnih sjećanja na ratove, otvaranje i poticanje javnog dijaloga o ratnim zbivanjima i različitim oblicima političkog nasilja te sustavni rad na unapređenju sudske prakse i standarda.Pročitajte više

    Projektom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas namjera nam je afirmirati osobna sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj i sačuvati ih od zaborava.Pročitajte više

    Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti koji se koriste od njezina usvajanja kao nove, znanstveno prihvaćene tehnike historijskog dokumentiranja, 1948. godine,  a dijelom uključuje specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska...Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

  • video arhiva
  • pojmovnik
  • kronologija
  • novosti
  • edukacija
  • multimedija
    • Publikacije
    • Izložbe
    • Studije slučaja

    Pročitajte više

    Pročitajte više

    Pročitajte više

Dragica Vajnberger

Dragica Vajnberger rođena je u Zagrebu 1919. godine. Potječe iz obrtničke židovske obitelji. Kći Ervina i Margite, rođeno prezime bilo joj je Schlesinger. Maturirala je na I. Ženskoj gimnaziji u Zagrebu 1937. Već u srednjoj školi ulazi u SKOJ (Savezu komunističke omladine Jugoslavije). Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, zbog opasnosti od progona nad Židovima u to vrijeme odlazi u Split, koji se nalazio pod talijanskom okupacijom, a potom u Novi Vinodolski. U studenom 1942. odvedena je u koncentracijski logor Kraljevica, a nedugo nakon toga u talijanski fašistički logor Kampor na otoku Rabu. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, logor je zatvoren, a Dragica Vajnberger odlazi u partizane. Prema informacijama koje je kasnije dobila, roditelji su joj 1944. odvedeni u neki logor gdje im se gubi trag. Osim jedne sestrične koja je također otišla u partizane, od njene bliže rodbine nitko nije preživio. Poslije rata u Beogradu pohađala je Novinarsku i diplomatsku visoku školu (1948-1954) te je do kraja 1954. bila tajnica Milovana Đilasa. U Državnoj novinskoj agenciji „Tanjug” radila je do 1965., zatim je bila stručna suradnica u Institutu za radnički pokret u Beogradu do 1967., te voditeljica dokumentacije u Centralnom komitetu Jugoslavije do 1973. Nakon umirovljenja, godine 1973. vratila se u Zagreb, gdje je živjela u Domu Zaklade „Lavoslav Schwarz”. Jedna je od inicijalnih suradnica Židovskog biografskog leksikona; koristeći Jevrejski pregled i druge izvore napravila je osnovnu bazu podataka od približno 1000 kartica. Umrla je u Zagrebu 2. svibnja 2013.

Napredna pretraga
Poglavlja
Život u Zagrebu pred Drugi svjetski rat SKOJ Ulazak Nijemaca u Zagreb Progoni Židova u NDH Logor na Rabu Odlazak Talijana Bijeg u partizane Dolazak u oslobođeni Zagreb Suradnja s Većeslavom Holjevcem Neizvjesnost rata Odlazak u Beograd Stav prema samoupravnom socijalizmu Bratstvo i jedinstvo u Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Suradnja s Franjom Tuđmanom Domovinski rat Reguliranje mirovine
Cijeli intervju
  • Documenta
  • Kuća ljudskih prava
  • Selska 112 c HR
  • HR-10000 ZAGREB
Uvjeti korištenja
  • Facebook
  • Twitter
  • YouTube
Natrag na vrh

©2025 Documenta | design by Siniša Ercegovac | developed by Abacus Studio d.o.o. | powered by ITcms